Czasopisma Naukowe w Sieci (CNS)

Opisać wojnę? Doświadczenie traumy w chorwackim dyskursie autobiograficznym i literaturze świadectwa o wojnie w byłej Jugosławii (1991–1995)

  1. Ewa Szperlik ORCiD: 0000-0003-0755-4842ewaszperlik@wp.pl

Abstract

Describing war? Experience of trauma in Croatian autobiographic discourse and testimonial literature on the war in former Yugoslavia (1991–1995)


The topic of the analysis is microhistory — personal, autobiographical novels, record of memories and testimony to the nightmare of the last war in Balkans (1991–1995). The poetics of testimony literature is not being constrained (E. Kazaz). Also in relation to World War II there is a question about the status of the modern Croatian culture as posttraumatic culture (A. Mach). The topic of trauma as katharsis in autobiographical literature is taken up by A. Zlatar, referring to testimonial narrative (S. Felman), testimony of victims and perpetrators (G. Agamben, P. Levi). The topic of rapes and mass unwanted pregnancies being a result of sexual abuse has already appeared in the 1980s while discussing the Holocaust literature in relation to the last war in Balkans (D. Ugrešić). Exile takes up the problem of ethos and depriving of one’s identity (self writing — M. Foucault) as well as experiencing trauma and working it through (D. LaCapra).



Opisati rat? Iskustvo traume u hrvatskom autobiografskom diskursu i književnosti svjedočanstva o ratu u bivšoj Jugoslaviji (1991–1995)


Teorijske rasprave o testimonijalnom diskursu i literaturi svjedočenja poslijednjih godina su se koncentrirale oko pitanja vezanih uz prava na svjedočenje i njegove legitimacije, te uz pojmove: iskazivosti i neiskazivosti traumatskog iskustva kroz proces svjedočenja (A. Zlatar). Glavna razmatranja u ovoj analizi vezana su uz univerzalna pitanja pojave traume i mogućnosti njezina „preraᵭivanja” (D. LaCapra), književnost svjedočanstva i autobiografska proza o ratu (pisanje „vlastitim tijelom” — M. Foucault). Riječ je takoᵭer o načinu prikazivanja ratne zbilje u kontekstu rata i raspada Jugoslavije (1991–1995) u ratnome pismu (E. Kazaz) te o jeziku deskripcije ratne zbilje (G. Agamben, I. Kertész). Značajan dio teksta je posvećen ženskome iskustvu i traumi rata te pitanje suvremene hrvatske kulture kao kulture posttraume (A. Mach).

Pobierz artykuł

Ten artykuł

Miscellanea Posttotalitariana Wratislaviensia

1/2013: Między pamięcią a zapomnieniem. Trauma postkomunistyczna

Strony od 225 do 245

Inne artykuły autorów

Google Scholar

zamknij

Twoj koszyk (produkty: 0)

Brak produktów w koszyku

Twój koszyk Do kasy